Područje Grada Garešnice s površinom od 226,5 km² čini južni dio Bjelovarsko-bilogorske županije ustrojene 1993. godine i predstavlja 8,5 posto njezine ukupne površine. Grad Garešnica s tim statusom od 1997. godine, smješten je u sjeveroistočnom dijelu Moslavine usječenom u obliku trokuta između istočnih obronaka Moslavačke gore. Sjevernim dijelom graniči s općinama Berek, Velika Trnovitica i Hercegovac, s kojima je do 1993. činio zajedničku općinu. Na istoku se pruža granica s općinom Končanica. Zapadna, južna i jugoistočna granica ujedno su i županijske sa Sisačko-moslavačkom i Požeško-slavonskom županijom. Glavno središte Garešnica na nadmorskoj je visini od 130 metara, 17 km sjeveroistočno od Kutine i 44 kilometra južno od županijskog središta Bjelovara. Na prostoru Grada Garešnice vladaju opći klimatski uvjeti zapadnog dijela Panonske nizine s umjereno toplom kišnom klimom bez suhog razdoblja i oborinama jednako raspoređenim tijekom cijele godine. Naselja na području grada dobro su prometno povezana državnim i županijskim cestama sa susjednim općinama. Rubni položaj Garešnice u relativnoj je blizini Posavskog prometnog koridora jedan od najvažnijih prometnih pravaca Hrvatske. Oni području Grada Garešnice daju određene razvojne prednosti pred ostalim dijelovima županije.
Garešnički kraj je prošao kroz burna razdoblja povijesti; od turskih prodora do uspostave i razvojačenja Vojne krajine te novijih dana. U Moslavini je od 1857. do 1991. godine broj stanovnika porastao za 66 posto. Garešnica je najveću prosječnu stopu rasta imala 1880. do 1890. godine (3,10 posto) zbog većeg useljavanja. Najveću negativnu stopu je zabilježila od 1953. do 1961. godine (-0,82 posto), te 1961. do 1971. godine (-1,4 posto). Stanovništvo garešničkog kraja je od 1948. godine sve do danas u fazi demografske starosti. Glavni razlozi negativnih demografskih kretanja leže u iseljavanju mlađeg, fertilnog stanovništva u atraktivnija područja i vrlo niskom prirodnom porastu. Prema popisu iz 2011. godine u Gradu Garešnici u 23 naselja živi 10.472 stanovnika. Naselja su: Ciglenica, Dišnik, Duhovi, Garešnica, Garešnički Brestovac, Gornji Uljanik, Hrastovac, Kajgana, Kaniška Iva, Kapelica, Mala Bršljanica, Mali Pašijan, Malo Vukovje, Rogoža, Tomašica, Trnovitički Popovac, Uljanički Brijeg, Uljanik, Velika Bršljanica, Veliki Pašijan, Veliki Prokop, Veliko Vukovje i Zdenčac.
Po narodnosti najviše je Hrvata 8.872 (84,72 posto). Udio nacionalnih manjina je sljedeći: Albanci 36 (0,34 posto), Bošnjaci 21 (0,20 posto), Bugari 2 ( 0,02 posto), Crnogorci 5 (0,05 posto), Česi 147 (1, 40 posto), Mađari 70 (0,67 posto), Makedonci 11(0,11 posto), Nijemci 12 (0,11 posto), Romi 4 (0,04), Rumunji 2 (0,02), Slovaci 2 (0,02), Slovenci 7 (0,07), Srbi 1.062 (10,14 posto), Talijani 1 (0,01 posto), Turci 1 (0,01 posto), Ukrajinci 4 (0,04 posto), Židovi 2 (0,02 posto). Ostalih 6 (0,06), nije se izjasnilo 134 (1,28 posto), nepoznato 18 (0,17 posto). Po vjeri su: katolici 8.679 (82,88 posto), pravoslavni 1.104 (10,54 posto), protestanti 28 (0,27 posto),ostali kršćani 47 (0,45 posto), muslimani 38 (0,36 posto), istočne religije 1 (0,01), agnostici i skeptici 46 (0,44 posto), nisu vjernici i ateisti 290 (2,77 posto), ne izjašnjavaju se 205 (1,96 posto), nepoznato 34 (0,32 posto).